Dana 16.07.2024 godine, u džamiji na Gožulju džematlije su obilježile dan Ašure pod organizacijom MIZ Ljubuški, i počastili se nakon Akšam namaza tradicionalnim jelom ašura. U nastavku teksta navest ćemo vrijednost Ašure kao i par hadisa koji upućuju na to.

Vrijednost dana Ašure

Vrijednost i važnost Dana ašure i razloge zbog čega je to tako već smo obradili. Razlog je spašavanje Musaa, a.s., i Izraelćana od faraona i njegove vojske koje se desilo desetog dana mjseca muharema. Kako bi se zahvalio Allahu, dž.š., Musa, a.s., je postio na taj dan.

Prihvatajući hazreti Musaovu praksu Muhammed, a.s., je također postio na Dan ašure i naređivao muslimanima da poste. Nakon što je obaveznost posta desetog dana mjeseca muharema dokinuta, post za Dan ašure se smatra neobaveznim, ali vrlo pohvalnim djelom. Možda su ljudi zbog istog razloga poticani da obilno opskrbljuju svoje porodice na taj dan. A Allah, dž.š., najbolje zna.

Hadisi koji govore o postu na dan Ašure

Hazreti Aiša, r.a., kaže: „U predislamsko doba Kurejšije su postili Dan ašure, a postio ga je i Allahov Poslanik, a.s. Kada je preselio u Medinu Vjerovjesnik, a.s., nastavio je postiti Dan ašure tražeći od svojih sljedbenika da i oni poste taj dan. Nakon što je muslimanima naređeno da poste mjesec ramazan, post na Dan ašure je prepušten na volju vjernicima. Ko je želio postio ga je, a ko nije htio, nije ga ni postio.“

Hazeti Rubejj’e bint Muavviz je rekla: „Poslanik, a.s., je ujutro na Dan ašure poslao glasnika u ensarijska sela oko Medine da objavi: ‘Ko je doručkovao neka posti do kraja dana, a ko je zapostio neka posti!’“ „Mi smo“ – rekla je Rubejji’a – „postili, a navikavali smo i našu djecu da poste. Pravili smo im igračke od vune, pa kada bi koje od njih zaplakalo za hranom, davali smo mu te igračke i tako sve do iftara.“

Hazreti Seleme ibn Ekva’ kaže: „Vjerovjesnik, a.s., naredio je nekom čovjeku iz plemena Eslem da ljudima objavi: ‘Ko je jeo neka posti ostatak dana, a ko nije jeo, neka posti, jer danas je Dan ašure!“’ Na osnovu navedenih hadisa jasno je da je post na Dan ašure bio obavezan.

Hazreti Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi: „Vjerovjesnik, a.s., je došao u Medinu i primjetio da jevreji poste na Dan ašure, pa ih je upitao: „Zašto to činite?“ Odgovorili su: „Ovo je dobar dan u kojem je Bog spasio Izraelćane od njihovog neprijatelja, pa ga je zbog toga Musa, a.s., postio.“ „Pa ja sam Musau preči od vas“ – rekao je Muhammed, a.s. On je zatim nastavio da posti taj dan i naredio je da se posti.“

Od Hazreti Ebu Musa El-Ešarija se prenosi da je rekao: „Jevreji su Dan ašure ubrajali u svetkovinu (blagdan), pa je Muhammed, a.s., rekao: „Postite ga i vi!“

Hazreti Abdullah ibn Abbas, r.a., kaže: „Nisam vidio da se Poslanik, a.s., drži posta bilo kojeg dana, smatrajući ga boljim od drugog, osim ovog dana – desetog muharema i ovog mjeseca (ramazana).“ Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuje na vrijednost posta na Dan ašure i tokom mjeseca ramaza koju Vjerovjesnik, a.s., nije propuštao.

Muslim bilježi da je Abdullah ibn Mes’ud rekao: „Ovo je dan (Dan ašure) koji je Vjerovjesnik, a.s., postio prije nego što je naređen post mjeseca ramazana. Kada je propisan post za vrijeme mjeseca ramazana, obaveznost posta na Dan ašure je dokinuta.“ Imami Nevevi napominje da su islamski učenjaci jednoglasni o tome da je post na Dan ašure mustehab.