Petnaesta noć mjeseca ša’bana, u islamskoj tradiciji Bošnjaka i drugih muslimana Balkana kao i muslimana u mnogim dijelovima muslimanskog svijeta, obilježavanje se: a) organizirano, najčešće prigodnim mevludskim svečanostima i sličnim programima i b) individualno, tj. pojedinačnim ibadetskim djelima (dobrovoljnim namazima, dovama, učenjem Kur’ana, zikirom, istigfarom). Ova mubarek noć doživljava se i kao vijesnik nadolazaćeg mjeseca posta, mubarek Ramazana.
Imena
- Lejletu d-du’a (Noć dove);
- Lejletu l-idžabe (Noć uslišavanja molbi);
- Lejletu l-mubarek (Blagoslovljena, mubarek noć);
- Lejletu š-šefa’a (Noć zagovora, šefa’ata);
- Lejletu l-gufran we l-itq mine n-niran (Noć oprosta i oslobađanja od Vatre);
- Lejletu l-‘ard (Noć izlaganja djela).
Ova višestrukost njezinih naziva svjedoči o njezinoj duhovnoj važnosti, posebnosti i odabranosti.
Utemeljenje
”Noći polovine mjeseca ša’bana tabi’ini iz reda stanovnika Šama, kao što su Halid ibn Ma’dan, Makhul i Luqman ibn Amir i dr., pridavali su veliku važnosti u njoj ibadetili. Od njih su drugi ljudi preuzeli njezinu vrijednost i važnosf’ (Leta’ifu l-me’arif, 161).
Ibn Tejmijje navodi: “što se tiče noći polovine [mjeseca ša’bana], o njezinoj vrijednosti preneseni su hadisi i predaje, a od predaje prvih generacija muslimana preneseno je da su oni u njoj klanjali [nafile]. Dakle, kada čovjek sâm klanja [nafilu] u ovoj noći za to ima presedan u generacijama prvih muslimana, i to mu je dokaz koji se ne može poreći” (El-Fetawa, 23/132).
Smisao pozivanja na praksu prvih generacija muslimana i njihovo pojedinačno “oživljavanje” ove noći sastoji se, jednostavno rečeno, u tome da oni takvo što sigurno ne bi činili ili prakticirali bez autentičnog hadiskog dokaza; Imam Gazali u svome Ihjau navodi da su ”dobri prethodnici” (selef-i salih) u 15. noći ša’bana klanjali namaz koga su nazivali salatu l-hajr (namazom), da su se zbog njega okupljali i da postoji mogućnost da su ga čak i u džematu obavljali (1/632).
Hadisi
Evo nekoliko hadisa koji govore o vrijednosti Lejle-i berata:
Od Muaza ibn Džebela se prenosi da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao:
U petnaestoj noći ša'bana Allah pogleda sva Svoja stvorenja i svima oprosti izuzev mušriku i onome čije je srce ispunjeno mržnjom i neprijateljstvom prema drugom muslimanu (mušahin) (Ibn Madže 1390; El-Munziri i Albani ga smatraju vjerodostojnim; Et-Tergib we t-terhib, 2/132, Es-Silsiletu s-sahiha, 3/135).
Od Aiše, kćeri Ebu Bekrove, prenosi se da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao:
Allah se spušta u noći polovine mjeseca ša'bana na dunjalučko nebo pa oprosti [tolikom broju ljudi] više nego što ima vlasi na stadu plemena Kelb (Albani veli da je ovaj hadis ”vjerodostojan po drugome hadisu”; Tahridžu Miškati l-mesabih, br. 1251 ).
Takoder se od Aiše prenosi hadis u kome je Poslanik, alejhisselam, između ostalog, njoj kazao:
(...) Ovoje noć polovine mjeseca ša'bana. Zaista Uzvišeni Allah u njoj pogleda Svoje robove i oprosti onima koji traže oprost (čine istigfar), smiluje se onima koji traže da im se smiluje, a zlobnike ostavi onakvima kakvima ijesu (Bejheki kaže da je ovaj hadis mursel džejjid; Šu'abu l-iman, 3/140).
Od Alije Ebu Taliba se prenosi da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao:
Kada nastupi 15. noć ša'bana provedite je u nafili a dan u postu, jer zaista se Allah u njoj spušta na dunjalučko nebo i govori: Traži li iko oprosta da mu oprostim?! Traži li iko opskrbu da ga opskrbim? Je li ko u nevolji pa da ga izbavim? - upućujući tako poziv za pozivom sve do osvita zore (Šewkani za ovaj hadis kaže da mu je predajni lanac slab; Tuhfetu z-zakirin, br. 241).
Prema tome, navedeni hadisi ukazuju na to da Lejle-i berat ima posebnu važnost i da je to noć u kojoj ljudi mogu steći posebnu Božiju milost i naklonost. I zato je treba provesti u dobrovoljnom ibadetu, onako kako to stoljećima prakticiraju generacije muslimana.
Noć Lejletu-l-Berat nastupa večeras iza Akšam namaza, obilježiti će se u džamiji na Gožulju iza Jacije-namaza, prigodnim programom.
