Gazi Husrev-begova biblioteka u saradnji sa Medžlisom Islamske zajednice Ljubuški sinoć je u Kiraethani na Gožulju organizirala promociju nekoliko svojih reprezentativnih izdanja koja na osebujan način ilustriraju bogatu arhivsku građu i njen značaj u kulturi Bošnjaka i bosanskohercegovačkih muslimana.
Direktor Biblioteke mr. Osman Lavić je u kraćem osvrtu podsjetio na historijat ove baštinske ustanove, raznovrsnu bibliotečku i arhivsku građu kao i brižno osmišljene potencijale buduće njene funkcije i razvoja, dok se njegov mladi kolega Ali Drkić osvrnuo na sadržaj digitalne biblioteke i načine njene upotrebe.
Promocija je održana kroz program javne prezentacije Gazi Husrev-begove biblioteke širim društvenim strukturama, pogotovo u rubnim dijelovima Bosne i Hercegovine, s ciljem afirmacije kulturno-historijskog nasljeđa pohranjenog u ovoj biblioteci.
– Radosni smo što danas možemo podijeliti informacije sa džematlijama u Ljubuškom i susresti se s ovim ljudima, ali i zbog činjenice da čuvamo rukopisno nasljeđe koje je nastajalo ovdje. Između ostalog, čuvamo rukopise koje su prepisivali ovdašnji ljudi, potom, četiri levhe koje je ispisao Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak. Pored toga, ovdje je nastajalo bogato graditeljsko nasljeđe islamskog kulturno-civilizacijskog kruga kao što su musala, džamija Nesuh- age Vučjakovića i drugi javni objekti. Smatram da je ovo dobra orijentacija i da s ovom praskom trebamo nastaviti – kazao je Lavić.
Podsjetio je da se u fondovima Biblioteke, pored ostalog, čuva 14 rukopisa povezanih sa ovim krajem.
Usporedba činjenica iz dokumenata i aktuelnih prilika, dodao je Lavić, u istraživačima budi osjećaj sjete i žala što kulturno-historijsko nasljeđe nije sačuvano u punom sjaju i autentičnoj meritornosti.
Zahvalio je strukturama IZ koje podržavaju afirmaciju i zaštitu preostale dokumentarne građe kao i objekata sakralnog ili tradicijskog karaktera.
– Samo tako ćemo sačuvati sjećanje da je u ovoj medresi u Ljubuškom proučavan Talimul-mualim, Birgijevina vasijetnama, perzijsko-turski rječnik itd. Jedno je proučavati to u Sarajevu, a drugo doći ovdje i osjetiti tu atmosferu i vidjeti gdje su softe i muderisi ta djela proučavali i kreirali civilizacijske tokove – naglasio je Lavić.
Posjeta istraživača iz Gazijine biblioteke i prezentacija njihovih izdanja za džematlije Ljubuškog predstavlja svojevrsno ohrabrenje u njihovim nastojanjima da život učine dostojanstvenim u aktuelnim društveno historijskim okvirima.
Glavani imam MIZ Ljubuški Šemso-ef. Germić, kroz drevnu izreku da je preseljenje jednog starca jednako gubljenju cijele biblioteke, ukazao je na podjednaku važnost očuvanja ljudskih i naučnih resursa.
– Ovu posjetu doživljavamo kao potrebu očuvanja energije našega naroda i povratak života u njegovoj punini i u ova pogranična područja. U dugom historijskom periodu naš narod, koji živi sa drugim narodima, je i ovdje ostavio duboke korijene, koji su u različitim periodima zapretani ili skrivani. Zahvalni smo menadžmentu Biblioteke da su došli ovdje da predstave tu raskoš, da nas podsjete da su naši preci bili od onih koji su uvijek gradili i po tome bili poznati – rekao je efendija Germić.
Ocijenio je da je ova posjeta važan poticaj Bošnjacima ovog kraja u jačanju samosvijesti i kolektivnog dostojanstva, jer u posljednjih skoro dvije stotine godine nisu bili u prilici da se na sistematičan način posvete svojoj kulturnoj historiji i svome nasljeđu.
Poručio je da je ova posjeta paradigmatičan model i svim drugim institucijama, ustanovama, organizacijama i pojedincima da, svako iz svog domena, na sličan način iskaže punu brigu prema malobrojnim skupinama Bošnjaka na svim dijelovima BiH, jer će na taj način potvrditi emanet kojega nose, ali i dati novi zamah uzdizanja kulturnog, društvenog i vjerskog života.
(Hasan Eminović/Preporod.info)
