Članovi Medžlisa Islamske zajednice Ljubuški, dana 18.11.2023. godine posjetili su izložbu pod nazivom “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne”, i time obogatili svoje znanje o tradiciji, životu i iskustvu bosanskohercegovačkih muslimana.

U nastavku fotogalerije su fotografije jednog dijela izloženih predmeta historije bosanskohercegovačke tradicije, života i kulture.

Dio svilenog prekrivača s mezara Poslanika a.s., Bursa 1517-1600. godine.
Menšura, imenovanje Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića, 1882. godine
Poprsje džubbeta (ogrtača) reisu-l-uleme Džemaludin-ef. Čauševića, 1914.godine
Levha Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, 1889. godine
Binjiš (Plašt/ogrtač) Husein-kapetana Gradaščevića
Ahmed Džuvić, studije bosanske kuće u pejzažu, 1970. godine
Bogato ukrašen rukopis Kur’ana pepisao je hafiz Ahmed al-Hifzi 1859. godine. Rukopis je prepisan u Bugarskom gradu Šumenu, što je vidljivo iz kolofona mushafa, gdje je hafiz Ahmed al-Hifzi navodi da je njegov učitelj kaligrafije bio Ibrahim Felahi, inače poznati kaligram Šumena
Deputacija prvaka Bosne i Hercegovine caru Franji I u Pešti 12.12.1879. godine
Derviški tadževi. Od pojave prvih derviša pa do danas, u Bosni i Hercegovini su bili prisutni, ili još uvijek djeluju, različiti derviški tarikati. Naročito je zanimljiv njihov kodeks oblačenja, po čemu se derviši i razlikuju: svaki tarikat ima drugačiju nošnju, tadževe (derviške kape) i ukrase.
Diploma Abdulaha Prešije, izdata 1326h/1908. godine
Drveni tespih 19. stoljeće
Dženaza reisa Džemaludina Čauševića, Sarajevo 1938. godine
Džube žensko, begovsko, Sarajevo 19. stoljeće
Ibrik i Abdestna mahrama sa motivima ibrika.
Igazat-name. diploma Saliha Sidikija Hadžihalilovića, sina Ahmeda Nurije iz Banja Luke, izdata 1302h/1885. godine
J. J. Kirchner, Ajas-pašina mahala početak 20. stoljeća
Kameni Fenjer, isklesan iz jednog komada kamena, Bakšaiš džamija u Bihaću, 19. stoljeće
Kasim ef Dobrača, Mehmed ef. Handžić, Muhamed ef. Fočak, svršenici al_Azhara
Kutija za nakit, srebro i filigran, 19. stoljeće, Gacko
Maketa savaka, natkriveno mjesto za pranje na potoku koji protiče uz dvorište ili bašču kuće
Maketa starog Sebilja
Menšura o postavljenju na funkciju reisu_l_uleme Islamske zajednice u Krajevini Jugoslaviji Ibrahim_efendije Maglajlića, Izdata 1930. godine u Beogradu, na arapskom jeziku.
Menšura reisu-luleme Jakub_ef. Selinoskog na arapskom jeziku (gore)
Otisak prstena pečatnjaa, kojim je reisu-l-ulema Azabagić ovjeravao dokumente 1908. godine (dole)
Mushaf šejha Abdurahmana Sirri-babe Sikirića
Mushaf, kaligraf hafiz Sulejman Imam-zade, 1739.godine
Muzički instrumenti, za izvođenje tradicionalne derviške ilahije (pjesme). Fondacija Mesudija
Primjeri razliitih pisama koja su se kroz stoljeća koristila u Bosni (bosančica, glagoljica, latinica, ćirilica i arebica)
Rad Saliha Sidki-ef. Hadžihusejnovića, iz 1881. godine
Razgovor sa Reisom Džemaludin_ef. Čauševićem Le Temps, 1. april 1919. godine
Rukopis Kur’ana kojeg 1738. godine prepisa Husein, sin Alije, sarajevski kaligraf velike produkcije. Sačuvana su, nažalost, samo dva prijepisa Kur’ana ovog kaligrafa kao i dvije zbirke molitvi
Seid Hasanefendić, Veliki marš šehida, 1998. godine
Silsiletnama je dokument koji sadrži lanac (sinsilu) učitelja tesavvufa: počinje imenom poslanika Muhammeda a.s., potom slijedi ime jednog od ashaba (Ebu Bekr, Omer, Alija), nakon toga imena svih velikana sufizma, se do imena utemeljitelja tarikata (derviškog reda), potom slijede imena najpoznatijih šejhova. Historijski arhiv Sarajevo.
Stihovani tarih na osmanskom jeziku iz 1274h/1857-58. godine za Fadil-pašinu (Carevu) medresu, koja se nalazila na iskočnoj strani Careve džamije. Autor tariha je sam vakif Fadil-paša
Tamam alfayd fi bab al-rigal, ISma’il Haqqib, al-šayh Mustafa al-Galwati al-Brusawi 1137h-1724. godine
Tari-i Enveri – Historija Bosne, Muhamed Enveri Kadić, autograph
Terzijski ukars – Zlatovez.
Vezilje u školi za vez, Sarajevo foto František Topič 1899. godina
Zbirka dova poznata kao al-Sahifa al-saggadiyya al-kamila, smatra se jednim od najstarijih djela ove vrste. Pripisuje se Zaynul’bidinu ‘Aliju, praunuku Muhammeda a.s. Jedan primjerak ovog djela, s interlinearnim prijevodom na perzijski jezik, prepisao je Ibn Muhammad al Sadiq ‘Abdulwahhab al-Tibrizi 1784/85. godine, a nekada je pripadao Na’ili-efendiji Uvejsoviću, mostarskom kadiji.
Zbornika poezije i uputa tesavvufskog karaktera sastavio i prepisao Ali Šerif Faginović
Zikr, zajednička molitva, Tekija Mesudija, Kaćuni.
U većini bosansko-hercegovačkih listova i časopisa, u dvadestom stoljeću, preovladava reformatorski duh, prosvjetiteljski žar i privrženost univerzalnim islamskim vrijednostima, zajedničkom životu, poštivanju prava svih ljudi, različitih religija, svih sunarodnjaka i svig sugrađanja. Većina listova i časopisakoji su izlaziliu Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 20. stoljeća poticala je obrazovnanje muslimana, ka onjihovu temeljnu islamsku dužnost i univerzalnu vrijednost islama.
U Sarajevu je 1878. godine postojao 31 han;
Rasprava o samilosti i humansti prema životinjama(Risala fi ar-rahma wa aš-šafaqa ‘ala al-halq) Mustafa b. Muhamed pruščak, 18. stoljeće;
Rasprava o značenju sadake i njenim uvjetima(Risala fi fadlika as-sadaqa wa ahkamuha), aš-Šayh ‘Ali Bosnawi, 18. stoljeće
Pojas s paftom (kopčom);
Vezene ženske cipele 19. stoljeće, lokacija nepoznata;
Čizme, Sarajevo, 19. stoljeće
Anterija, 1875. godine
Rezbarena vrata, prva polovina 19. stoljeća

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR